Zube čini više dijelova koji zajedno tvore vanjsku strukturu te jezgru zuba, odnosno krunu i korijen. Riječ je o caklini, dentinu, cementu te pulpi. Caklina je najtvrđa tvar u tijelu, a tvore ju kalcij te u vrlo maloj mjeri organska vlakna, stoga je izrazito otporna na frakture, no s druge je strane vrlo lako nagrizaju kiseline. Dentin je pak mekši s obzirom da je riječ o miniraliziranom vezivnom tkivu koje sadrži više organskih tvari u odnosu na caklinu, a pulpa je tkivo kojeg tvore kapilari i živci, te odontoblasti koji su zaduženi za proizvodnju dentina. Sličan dentinu, cement je mineralizirano tkivo koje stabilizira zub unutar alveola.
Svaki je zub oblikom različit zbog toga što ima različit zadatak unutar procesa žvakanja, te su shodno tome zubi i postavljeni unutar čeljusti kako bi, zajedno, osiguravali optimalno griženje i žvakanje, ali i izgovaranje.
Unatoč tome, svatko od nas ima ponešto morfološki drukčije zube, a razlike se javljaju i u njihovom položaju te podložnosti pojedinim bolestima. Razvoj zuba toliko je individualan da čak i vrijeme izbijanja prvih zuba može osjetno varirati od osobe do osobe, iako se obično smješta oko osmog mjeseca života. Slično, i vrijeme kada počinjemo gubiti mliječne zube može se znatno razlikovati, dok je razvoj zuba kod nekih osoba gotov tek u odrasloj dobi s rastom umnjaka. No, neke osobe uopće ne posjeduju umnjake, što znači da nikad neće razviti ove zube ili imati probleme oko rasta ovih ostataka naše daleke evolucijske povijesti.
Morfologija zuba može uzrokovati znatne probleme ukoliko nije prilagođena dimenzijama usne šupljine, odnosno dimenzijama čeljusnih kosti. Zbog toga se kod nekih osoba koje posjeduju vrlo velike zube ne javlja problem zbijenosti, dok će kod drugih, iako imaju znatno manje zube, biti potreban ortodontski zahvat.
Osobne razlike ne staju na tome, već su primjetne i kod sklonosti pojedinim bolestima, pa tako i zubnoj bolesti “po definiciji” – karijesu. Naime, kod nekih se osoba, iako ne poklanjaju posebnu pažnju oralnoj higijeni, karijes tek iznimno razvija. Osim faktora kao što su godine i spol, ali i rasa te zemljopisno područje obitavanja, na otpornost karijesu utječu i drugi faktori, kao što je mineralizacija zuba i njegov oblik. Mineralizacija zuba proces je koji zubu donosi potrebne minerale, a traje sve do odrasle dobi, no s vrlo individualnim rezultatima. Oblik zuba pak ključan je jer o njemu ovisi širina međuzubnog prostora, a prema njemu i količina ostataka hrane koji ostaju u ustima.
Navedene razlike rezultat su genetike i milenija ljudske evolucije, te je uglavnom riječ o faktorima na koje ne možemo utjecati. Možemo, međutim, upoznati naše zube te, uz pomoć doktora dentalne medicine, ublažiti nedostatke koji su nam genetski preneseni. Zbog toga je važno započeti s brigom o zubima već od najranije dobi, kako bi doktor dentalne medicine mogao pratiti promjene i na taj način ustvrditi koje je individualne karakteristike potrebno pratiti za ispravnu prevenciju dentalnih problema u odrasloj dobi.
