Iako je prevencija prilično jednostavna, karijes zuba je i dalje jedan od najučestalijih zdravstvenih problema ljudi bez obzira na dob, spol i geografsku pripadnost. Naime, čak 90 posto svjetske populacije muči ovaj problem kojega obično postajemo svjesni tek kad primijetimo osjetljivost pojedinog zuba na toplo/hladno, slatko i(li) na dodir. No, karijes je moguće detektirati i puno prije negoli se pojave neugodni simptomi, štoviše i prevenirati ga.
• Što je uopće karijes?
Kao što smo rekli, nitko nije imun na karijes, a riječ je zapravo o oštećenju zubnog tkiva. Laički rečeno, karijes je stanje “pokvarenog zuba”.
Karijes se pojavljuje na površini zuba te nakon toga prodire u dubinu. Dakle, riječ je o promjeni na caklini koja je isprva tek bijela mrlja koja kasnije postaje crna i širi se prema zubnom živcu.
Bijela mrlja je zapravo demineralizirana caklina zuba, a higijenom se ona može ponovno remineralizirati. Ona je početni stadij razvoja karijesa i u toj fazi je karijes još uvijek moguće zaustaviti adekvatnom oralnom higijenom. Jednom kad mrlja potamni samo stomatolog može sanirati preparacijom zuba za ispun.
• Što uzrokuje karijes?
Bakterije su glavni krivac za pojavu karijesa, jedna od najzastupljenijih je bakterija Streptococcus mutans. Ipak, ona svoj posao može napraviti tek kad se pojavi plak. Riječ je o nakupljenim bakterijama iz usne šupljine koje se zadržavaju na caklinskoj površini zuba i formiraju bakterijski sloj. Bakterije iz plaka pak, najviše vole ugljikohidrate i gazirana pića koje razgrađuju te pritom stvaraju kiseline koje nagrizaju caklinu i prodiru dublje u zubno tkivo.
• Prehrana – prvi korak u prevenciji karijesa
Dakle, plak razgradnjom ugljikohidrata stvara kiselinu koje razmekšava caklinu i s vremenom dovodi do karijesa. Dakle, pretjerana konzumacija namirnica bogatih ugljikohidratima, posebnom onih rafiniranih, siguran je put do karijesa. Zbog toga, trebalo bi izbjegavati konzumaciju krekera, slanih i slatkih grickalica poput smokija i čipsa, ali i suhog voća jer je sve to hrana koja se lako “lijepi” za zube, a time onda i teško uklanja te doprinosi stvaranju karijesa.
– Održavanje pH u ustima može pomoći u prevenciji karijesa. Žvakaće bez šećera mogu potaknuti proizvodnju sline koja pomaže neutralizirati kiseline i očuvati ravnotezu pH u ustima.
– Voda umjesto zaslađenih pića ne samo da je zdravija opcija održavanja hidratacije vec pozitivno utječe na oralno zdravlje smanjujući rizik od karijesa.
– Konzumacija deserta u sklopu velikih obroka umjesto međuobroka može smanjiti rizik od karijesa jer povećana proizvodnja sline za vrijeme obroka pomaže neutralizirati kiseline.
• U timu sa zubarom
Čak i oni koji kojima odlasci kod zubara nisu omiljena aktivnost, što prije trebaju shvatiti da je on/ona naš ključan partner u održavanju zdravlja zubi. Dakle, redoviti odlasci na pregled (a ne samo onda kad se pojave neugodni problemi) pomažu u ranom otkrivanju karijesa, ali nas i educiraju.
• Kako pobijediti karijes?
Dakle, karijes možemo spriječiti, ili ga bar donekle držati pod kontrolom na nekoliko jednostavnih načina:
1. redovitim i temeljitim održavanjem oralne higijene koje uz četkanje zubi, podrazumijeva i upotrebnu zubnog konca, oralnog tuša te tekućine za ispiranje usta;
2. izbjegavanjem konzumacije hrane koja pogoduje nastanku plaka, a posljedično i karijesa;
Pomoć u što učinkovitijem pranju zubi može biti i pasta za zube s fluoridom koji se ugrađuje u zubnu caklinu te ju tako čini jačom i otpornijom na nastanak karijesaredovitim odlascima kod zubara (1-2 puta godišnje) kojim ćemo omogućiti otkrivanje karijesa u ranoj fazi nastanka, ali i iz prve ruke dobiti savjete kako ga, s obzirom na vlastite životne navike, prevenirati.
